Manastir MORAČNIK (1985)
Video Item Preview
Share or Embed This Item
- Topics
- Manastir MORAČNIK (1985), Moračnik, Manastir Moracnik, Ostrvo Moračnik Skadarsko jezero, Crkva Moračnik, Bogorodica Trojeručica, Bogorodicina crkva na Moracniku, Manastir Moracnik Presveta Bogorodica Trojerucica, Moracnik crkva Sv. Bogorodice, Balša III Balšić, Balsici crkve, Crna Gora crkva Skadarsko jezero Moracnik, kompleks manastira Moračnik, Zaduzbine manastiri crkve Balsica, Sredjovjekovna crna gora, Zeta država crkva manastir, Crkve manastiri Crne Gore
Manastir Moračnik 1985. godine.
Mladi gospodar između Istoka I Zapada opisan je značaj još jedne balšićke zadužbine – Manastira Moračnik.
Osnivanje Manastira vezuje se za početak XV vijeka, a njegova izgradnja se pripisuje Balši III Đurđeviću. U istorijskim izvorima se prvi put pominje 1417. godine u jednoj povelji Balše III, koji mu poklanja jedno gumno soli.
Manastir Moračnik, sa crkvom posvećenoj Bogorodici Trojeručici, nalazi se na kraju istoimenog ostrva na Skadarskom jezeru, u njegovom jugoistočnom dijelu. Zahvat zaštićene okoline definisan je granicama ostrva Moračnik. Manastir se sastoji od Crkve, zgrade konaka i četvorospratne kule.
Kompleks manastira Moračnik sastoji od crkve posvećene Sv. Bogorodici, ostataka priprate, ostataka prizidane bočne kapele, ostataka dva neidentifikovana objekta - smještena jedan južno, a drugi istočno od crkve - i konačno od moćne kule sa urušenim gornjim djelovima smještene sa jugoistočne strane. Kula je vjerovatno najstariji objekat na Moračniku.
Pišući o kuli na Moračniku konzervator Zdravko Gagović kaže: “ Na osnovu sačuvanih zidova kule, ne može se sa sigurnošću utvrditi njena prava visina, kao ni prvobitni izgled krova, odnosno posljednjeg sprata. Sačuvana ležišta za spratne grede, koja se uočavaju na unutrašnjim površinama zidova, dozvoljavaju da se, s izvjesnom rezervom, zaključi da je kula imala četiri sprata međusobno spojena unutrašnjim, uzanim, drvenim stepeništem. Posebno je značajno istaći da se na posljednjem spratu u zidu nalazi manja polukružna apsida, što govori da je pretpostavljena prostorija na četvrtom, posljednjem spratu, prema potrebi, služila i kao kapela. Takođe je značajan i podatak da je prostorija bila zasvedena krstastim svodom od koga su ostale sačuvane samo dvije ugaone konzole, slične onima iz priprate crkve Sv. Đorđa na ostrvu Beški. “
Pored manastirskog kompleksa, na najvišem dijelu ostrva otkriveni su ostaci još jedne manje crkve. Crkvica je locirana na omanjem kružnom platou omeđenom potpornim zidovima zidanim u suvomeđi. Radi se o jednostavnoj, jednobrodnoj građevini od pritesanog kamena sa polukružnom apsidom i sa po jednim uzanim prozorom na obje podužne fasade i jednim na apsidi.
Lijevo i desno od apside, nalazi se po jedna dublja niša za đakonikon i proskomidiju. Iz sačuvanih tragova iznad apside, zapaža se da je crkva bila zavedena prelomljenim svodom.
Ova mala crkva se ne pominje u istorijskim izvorima ni u stručnoj literaturi, pa se o njenom patronu i vremenu podizanja ništa pouzdano ne može reći. Može se samo pretpostaviti da je podignuta ili za potrebe monaštva u vrijeme najintenzivnijeg života manastira, kada je postojeća crkva postala premala, ili, pak, da se radi o mauzolejnoj crkvici koju je podigao neko od članova vlastelinskih porodica Balšića ili Crnojevića. Njena jednostavna obrada, jednobrodna osnova i prelomljeni svod pokazuju dovoljno sličnosti sa crkvicom koju je za svoj ukop podigla Jelena Balšić 1440. godine na ostrvu Beški, što bi možda moglo da ukaže da je i crkvica na Moračniku nastala u istom periodu.Obimni radovi: Nakon arheoloških radova 1984. godine, Republički zavod za zaštito spomenika kulture je izvršio obimne konzervatorsko – restauratorske radove u cilju očuvanja ovog kulturnog dobra.
Komisija za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore iz juna 2004. godine je konstatovala sledeće nelegalne i nestručno izvedene radove:
- Na ulazu u manastirski kompleks formirana je kapija neprimjerenih dimenzija od poluklesanog kamena, sa loše ozidanim nadvratnim lukom.
- Na postojećim zidovima identifikovane kapije, nadzidana je nova u kamenu, polupriklesanih blokova, završena dvovodnim krovom pokrivena kanalicom. Streha "kotali" su izvedeni od tankih kamenih ploča, nad kojima je vidan betonski serklaž.
- Otvor kapije je formiran kao lučni, sa naglašenim ključnim kamenom. Sam ulaz je formiran u zidnom platnu od kamena, bez naglašenih okvira, arhitravnog oblika. Nadzidani zidovi ne prate širinu zatečenih.
- Porta je neuređena, a u jednoj polovini je razasut građevinski materijal.
- Sa sjeverozapadne strane, kompleks je omeđen ogradnim zidom u suvomeđi.
- U luneti iznad ulaznih vrata napravljena je nova freska Bogorodice Trojeručice.
- Prozori na kupoli zatvoreni su kamenom plastikom od mermera u izuzetno detaljisanom prepletu. Na isti način je formiran krst na vrhu kupole, kao i ikonostas u unutrašnjosti crkve.
Međutim stručna i laička javnost je smatrala i opominjala kako tada, tako i danas da će sve ove neimarske megalomanije i izvođenje radova na ovim objektima bez valjane dokumentacije neminovno dovesti do povrede njihove izvornosti. Posebno štetni za ovaj jedinstveni i autohtoni segment crnogorske kulturne baštine su nelegalni radovi koji se još uvijek izvode sa namjerom unošenja elemenata koji joj istorijski i kulturološki nijesu svojstveni. Što već danas izgleda ne može više pročitati ni čuti ni “ udžbenička populacija”.
,
Mladi gospodar između Istoka I Zapada opisan je značaj još jedne balšićke zadužbine – Manastira Moračnik.
Osnivanje Manastira vezuje se za početak XV vijeka, a njegova izgradnja se pripisuje Balši III Đurđeviću. U istorijskim izvorima se prvi put pominje 1417. godine u jednoj povelji Balše III, koji mu poklanja jedno gumno soli.
Manastir Moračnik, sa crkvom posvećenoj Bogorodici Trojeručici, nalazi se na kraju istoimenog ostrva na Skadarskom jezeru, u njegovom jugoistočnom dijelu. Zahvat zaštićene okoline definisan je granicama ostrva Moračnik. Manastir se sastoji od Crkve, zgrade konaka i četvorospratne kule.
Kompleks manastira Moračnik sastoji od crkve posvećene Sv. Bogorodici, ostataka priprate, ostataka prizidane bočne kapele, ostataka dva neidentifikovana objekta - smještena jedan južno, a drugi istočno od crkve - i konačno od moćne kule sa urušenim gornjim djelovima smještene sa jugoistočne strane. Kula je vjerovatno najstariji objekat na Moračniku.
Pišući o kuli na Moračniku konzervator Zdravko Gagović kaže: “ Na osnovu sačuvanih zidova kule, ne može se sa sigurnošću utvrditi njena prava visina, kao ni prvobitni izgled krova, odnosno posljednjeg sprata. Sačuvana ležišta za spratne grede, koja se uočavaju na unutrašnjim površinama zidova, dozvoljavaju da se, s izvjesnom rezervom, zaključi da je kula imala četiri sprata međusobno spojena unutrašnjim, uzanim, drvenim stepeništem. Posebno je značajno istaći da se na posljednjem spratu u zidu nalazi manja polukružna apsida, što govori da je pretpostavljena prostorija na četvrtom, posljednjem spratu, prema potrebi, služila i kao kapela. Takođe je značajan i podatak da je prostorija bila zasvedena krstastim svodom od koga su ostale sačuvane samo dvije ugaone konzole, slične onima iz priprate crkve Sv. Đorđa na ostrvu Beški. “
Pored manastirskog kompleksa, na najvišem dijelu ostrva otkriveni su ostaci još jedne manje crkve. Crkvica je locirana na omanjem kružnom platou omeđenom potpornim zidovima zidanim u suvomeđi. Radi se o jednostavnoj, jednobrodnoj građevini od pritesanog kamena sa polukružnom apsidom i sa po jednim uzanim prozorom na obje podužne fasade i jednim na apsidi.
Lijevo i desno od apside, nalazi se po jedna dublja niša za đakonikon i proskomidiju. Iz sačuvanih tragova iznad apside, zapaža se da je crkva bila zavedena prelomljenim svodom.
Ova mala crkva se ne pominje u istorijskim izvorima ni u stručnoj literaturi, pa se o njenom patronu i vremenu podizanja ništa pouzdano ne može reći. Može se samo pretpostaviti da je podignuta ili za potrebe monaštva u vrijeme najintenzivnijeg života manastira, kada je postojeća crkva postala premala, ili, pak, da se radi o mauzolejnoj crkvici koju je podigao neko od članova vlastelinskih porodica Balšića ili Crnojevića. Njena jednostavna obrada, jednobrodna osnova i prelomljeni svod pokazuju dovoljno sličnosti sa crkvicom koju je za svoj ukop podigla Jelena Balšić 1440. godine na ostrvu Beški, što bi možda moglo da ukaže da je i crkvica na Moračniku nastala u istom periodu.Obimni radovi: Nakon arheoloških radova 1984. godine, Republički zavod za zaštito spomenika kulture je izvršio obimne konzervatorsko – restauratorske radove u cilju očuvanja ovog kulturnog dobra.
Komisija za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore iz juna 2004. godine je konstatovala sledeće nelegalne i nestručno izvedene radove:
- Na ulazu u manastirski kompleks formirana je kapija neprimjerenih dimenzija od poluklesanog kamena, sa loše ozidanim nadvratnim lukom.
- Na postojećim zidovima identifikovane kapije, nadzidana je nova u kamenu, polupriklesanih blokova, završena dvovodnim krovom pokrivena kanalicom. Streha "kotali" su izvedeni od tankih kamenih ploča, nad kojima je vidan betonski serklaž.
- Otvor kapije je formiran kao lučni, sa naglašenim ključnim kamenom. Sam ulaz je formiran u zidnom platnu od kamena, bez naglašenih okvira, arhitravnog oblika. Nadzidani zidovi ne prate širinu zatečenih.
- Porta je neuređena, a u jednoj polovini je razasut građevinski materijal.
- Sa sjeverozapadne strane, kompleks je omeđen ogradnim zidom u suvomeđi.
- U luneti iznad ulaznih vrata napravljena je nova freska Bogorodice Trojeručice.
- Prozori na kupoli zatvoreni su kamenom plastikom od mermera u izuzetno detaljisanom prepletu. Na isti način je formiran krst na vrhu kupole, kao i ikonostas u unutrašnjosti crkve.
Međutim stručna i laička javnost je smatrala i opominjala kako tada, tako i danas da će sve ove neimarske megalomanije i izvođenje radova na ovim objektima bez valjane dokumentacije neminovno dovesti do povrede njihove izvornosti. Posebno štetni za ovaj jedinstveni i autohtoni segment crnogorske kulturne baštine su nelegalni radovi koji se još uvijek izvode sa namjerom unošenja elemenata koji joj istorijski i kulturološki nijesu svojstveni. Što već danas izgleda ne može više pročitati ni čuti ni “ udžbenička populacija”.
,
- Addeddate
- 2022-02-08 16:00:12
- Identifier
- manastir-morac-nik-1985
- Scanner
- Internet Archive HTML5 Uploader 1.6.4
comment
Reviews
There are no reviews yet. Be the first one to
write a review.
74 Views
DOWNLOAD OPTIONS
IN COLLECTIONS
Montenegro TV and Video TelevisionUploaded by Duklja Дукља / Zeta Зета / Crna Gora Црна Гора on